Shown 1621-1650 from 1740 records
Hrvatska seljačka stranka (Zagreb)
Varijantni naziv
HSS (Zagreb)
Mjesto
Početna godina
22. 12. 1904.
Izvor podataka
110 godina Hrvatske seljačke stranke : zbornik radova [sa Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem
Odgovorna osoba
Povijest
Hrvatska enciklopedija
Povijest-URL
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26418
1621
Astronomska promatranja : prolazak Merkura ispred Sunca
Opis
S grofom Francescom Garampijem, astronomom, Bošković je promatrao prolazak Merkura ispred Sunca 11. studenog 1736. godine. Tom je prilikom upoznao astronomske instrumente i metodologiju njihova rada. Bošković je spomenutu astronomsku pojavu opisao u djelu De Mercurii novissimo infra solem transitu (1737.).
Napomena
4
1622
Početak objavljivanja znanstvenih radova
Opis
Godine 1736., u dobi od dvadeset pet godina, objavio je Bošković u Rimu svoj prvi znanstveni rad De Maculis Solaribus exercitatio astronomica habita in Collegio Romano Societatis Jesu a PP. ejusdem Societatis. (Typographia Komarek, Romae 1736, pp. 10, 4°). Sljedeće su mu godine tiskana dva djela: Trigonometria sphaericae constructio i De Mercurii novissimo infra Solem Transitu…
Boškovićeve brojne znanstvene rasprave obuhvaćaju temeljna prirodoznanstvena i prirodnofilozofska promišljanja, teoriju prirodne filozofije, astronomska pitanja i radove o praktičnoj astronomiji, probleme teorijske astronomije, razmatranja o višoj geodeziji i zemljinu obliku, priloge iz optike, radobe iz područja graditeljstva te arheološka istraživanja.
Pisao je na nekoliko jezika: latinskome, francuskome i talijanskome, a pisma upućena obitelji u Dubrovniku na hrvatskome. Sva njegova djela odlikuju se visokim jezično-stilskim umijećem, a najpoznatija su: Elementa matheseos universae, De aestu maris, Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI, Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, itd.
U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pohranjena je sedamdeset jedna jedinica tiskanih djela (prvotisci i kasnija izdanja, suatorska djela te prijevodi). Boškovićeva su djela u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu prispjela na različite načine, uglavnom darom Hrvatske vlade, a u novije je vrijeme dio građe Knjižnica nabavila otkupom od domaćih i inozemnih antikvara te iz obiteljskih ostavština.
Napomena
5
1623
Konstrukcija instrumenata
Opis
Dr. sc. Ivica Martinović, vrsni poznavatelj života i djela Ruđera Boškovića, ukazuje na Boškovićev rad u konstrukciji instrumenata kojim se potvrdio u europskim razmjerima. Bošković je konstruirao i primijenio niz novih instrumenata (kružni mikrometar, geodetski stalci, prvi vitrometar, ura njihalica, konačni vitrometar, megametar), za neke je predložio nove načine verifikacije (kvadrant), a za neke je napisao vrsne teorijske članke (uređaj za crtanje Kartezijevih ovala, objektivni mikrometar). Godine 1766., Bošković je predložio pokus kojim bi se ustanovila narav svjetlosti i u tu svrhu zamislio novu vrstu dalekozora s cijevi koja bi bila ispunjena vodom. Njegovi su članci iz praktične optike, astronomije i geodezije, usredotočeni na izume novih ili poboljšanja poznatih instrumenata, objavljeni u Rimu, Bologni, Beču, Parizu, Londonu i Veneciji. (Citirano iz: Martinović, Ivica. Ruđer Bošković : polihistor 18. stoljeća “Znanost u Hrvata”, lipanj – listopad 1996., MGC, Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb).
Napomena
6
1624
Ređenje i proslava mlade mise
Opis
Bošković je 4. studenoga 1740. godine služio svoju mladu misu u rimskoj crkvi sv. Ignacija, a u kolovozu godine 1744. položio je svečane zavjete.
Ukinućem Isusovačkog reda godine 1773., Bošković će nastaviti svoj život kao svećenik.
Napomena
7
1625
Boškovićev kartografsko-geodetski rad
Opis
Uz Boškovićev znanstveni doprinos na području fizike, matematike, astronomije i drugih znanosti, značajan je i doprinos u geodeziji i kartografiji. Svoj kartografsko-geodetski rad i istraživanje, Bošković je započeo u razdoblju od 1750. do 1752. Tada je po nalogu pape Benedikta XIV. bio zadužen da uzduž meridijana Rim – Rimini u Papinskoj Državi obavi astronomsko i geografsko putovanje te geodetsko mjerenje. Boškovićev suradnik u tom istraživanju bio je isusovac, matematičar, astronom i kartograf Christophe Maire.
Rezultati toga istraživanja objavljeni su 1755. u znanstvenom izvješću pod naslovom De litteraria expeditione per Pontificiam ditionem (O znanstvenom istraživanju po Papinskoj Državi). Priložena tom izvješću, na tri lista otisnuta je karta u bakrorezu pod naslovom Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico (Nova geografska karta Crkvene Države). To je bila karta Papinske Države, koju je prema zajedničkim podacima Ruđera Josipa Boškovića i talijanskog kartografa i nakladnika Paola Santinija izradio Christopher Maire. Godine 1770. rezultati navedene geodetske izmjere objavljeni su i u francuskom prijevodu pod naslovom Voyage astronomique et geographique, dans l’État de l’Église (Astronomsko i geografsko putovanje Crkvenom Državom) u kojem je objavljena karta pod naslovom Carte de l’État de l’Église (Karta Crkvene Države).
U Zbirci zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se Boškovićeva karta Crkvene Države. Karta predstavlja jedini primjerak poznatih kartografskih djela Ruđera Boškovića, koji se čuva u knjižnicama u Hrvatskoj.
Izvor: Miletić-Drder, Mira. “Nouvelle carte de l’État de l’Église” Ruđera Boškovića i Paola Santinija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Kartografija i geoinformacije, 10, 16(2011.)
Karta Papinske države dostupna je u Digitalnoj zbirci zemljopisnih karata i atlasa i Digitalizirana baština Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Napomena
9
1626
Ruđer Bošković (1711. - 1787.)
Opis
Dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711.-1787.), hrvatski je matematičar, fizičar, zvjezdoznanac, filozof, diplomat i pjesnik. Najveći dio svog života proveo je u Italiji odakle je kretao na brojna putovanja diljem Europe. Član onodobnih najuglednijih znanstvenih udruga, rado viđen na kraljevskim dvorovima, Bošković u spjevu De Solis ac Lunae defectibvs libri , kao i francuskome prijevodu toga djela, s ponosom govori o svojem “slatkom i jedinome zavičaju Dubrovniku”.
Kada ga je Jean d’Alambert, u jednoj raspravi o obliku Zemlje, nazvao “talijanskim matematičarom”, Bošković mu u djelu De litterari expeditione, točnije u francuskom prijevodu toga djela, Voyage astronomique et geographique (1770.), u zabilješci na str 449-450, odgovara: “Skrećemo ovdje pozornost ponajprije na to da je naš autor Dalmatinac, i to iz Dubrovnika, a ne Talijan”.
Boškovićevo je djelo postalo dijelom svjetske znanstvene baštine, a doprinos i utjecaj na razvoj znanosti osigurali su mu mjesto među velikanima znanosti.
Napomena
1
1628
1629
1630
Tiskara Giovannija Francesca Torresanija
Varijantni naziv
Giovanni Francesco Torresano
Mjesto
Početna godina
1540
Završna godina
1544
Odgovorna osoba
1635
Uraška tiskara
Varijantni naziv
Biblijski zavod • Ungnadov biblijski zavod
Mjesto
Početna godina
1561
Završna godina
1565
Odgovorna osoba
Opis ustanove
U razdoblju od 1561. do 1565. djelovala je hrvatska protestanska tiskara. Osnovao ju je i novčano podupirao zemaljski kapetan Štajerske i veliki župan varaždinski I. Ungnad. Vojvoda Kristof (Christof) od Württemberga darovao je Ungnadu dvorac Amandenhof (bivši kartuzijanski samostan), u koji je smještena tiskara i potrebno osoblje. Knjige su za tisak priređivali S. Konzul Istranin i Anton Dalmatin sa suradnicima Jurjem Cvečićem, Jurjem Juričićem i dr. Tiskani su različiti naslovi vjerskih knjiga na ćirilici, glagoljici i latinici; uz 30 naslova hrvatskih knjiga, tiskan je i jedan naslov na slovenskom te šest na talijanskom jeziku. Najopširnije tiskano djelo, koje obuhvaća 898 str., prijevod je Biblije na hrvatski jezik pod naslovom Novi zavjet (1562–63), tiskan glagoljicom i ćirilicom i ilustriran drvorezima po uzoru na njemačka izdanja; 50 oglednih primjeraka starozavjetne proročke knjige Vsih prorokov stumačenje hrvatsko, tiskano je 1564. Na naslovnicama svih hrvatskih knjiga ističe se da su stumačene v hrvatski jazik, a kao mjesto tiskanja navodi se Tübingen (v Tubingi), jer je tiskara u Urachu bila podružnica tübingenske tiskare Ulricha Morcharta, u kojoj su se tiskali i neki naslovi i njemački predgovori hrvatskih protestantskih knjiga. (izvor: Enciiklopedija.hr)
1636
Senjska tiskara
Mjesto
Početna godina
1494
Završna godina
1508
Odgovorna osoba
Opis ustanove
Senjska tiskara, glagoljska tiskara u Senju, u kojoj je od 1494. do 1508. tiskano najmanje sedam knjiga: dvije liturgijske (misal i ritual) i pet hrvatskih prijevoda popularnih teoloških priručnika, nabožno-poučnih i književnih djela. Pokrenuo ju je B. Baromić, koji je zajedno sa S. Bedričićem i Gašparom Turčićem 7. kolovoza 1494. završio tiskanje prve knjige, dvostupčanog i dvobojnoga (crno-crveno) Misala (Senjski misal); od tri sačuvana primjerka, potpun je samo onaj koji se čuva u Budimpešti. U travnju 1496. Baromić je završio tiskanje priručnika opće ispovijedi Spovid općena (prijevod franjevačkoga priručnika Confessionale generale); u kolofonima idućih izdanja njegovo se ime više ne spominje, a javlja se ime Grgura Senjanina, koji je 1507. tiskao teološki priručnik Naručnik plebanušev (Manipulus curatorum), potom 1508. Korizmenjak, s 49 korizmenih propovijedi, koje su s talijanskoga preveli Petar Jakovčić i S. Bedričić, a 5. svibnja 1508. i Transit sv. Jerolima (Vita et Transitus s. Hieronymi). U Senjskoj je tiskari 1507. ili 1508. tiskan i prijevod zbirke Marijinih čudesa Mirakuli slavne Deve Marije (Miracoli della gloriosa Vergine Maria, Vicenza, 1475), najopsežnija i najpotpunija zbirka čudesa u hrvatskoglagoljskoj književnosti, te djelo Meštrija od dobra umrtija. Izdanja Senjske tiskare iznimno su važni spomenici za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku srednjovjekovnu kulturu.
Povijest-URL
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55423
1637
Riječka glagoljska tiskara
Mjesto
Početna godina
1530
Završna godina
1531
Odgovorna osoba
1638
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
Varijantni naziv
Croatian Academy of Sciences and Arts (Zagreb) • Academia scientarium et artium Croatica (Zagrabia) • HAZU (Zagreb)
Mjesto
VIAF
1640
Znanstvena knjižnica (Zadar)
Varijantni naziv
Znanstvena knjižnica Zadar
1641
Građa dostupna u sustavu eLektire.skole.hr
Opis
Pristup dopušten prijavom u sustav eLektire.skole.hr preko aai@edu identiteta. Za uporabu eLektira potrebno je imati aktivan elektronički identitet (korisničku oznaku) u AAI@Edu.HR sustavu. Učenici i učitelji je mogu dobiti od administratora imenika u svojoj školi.
1642
Samostan sv. Franje Ksaverskog (Zagreb)
Varijantni naziv
Samostan svetog Franje Ksaverskog (Zagreb)
Izvor podataka
Župa, crkva i samostan sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu / priredio Vice Blekić. Zagreb, 2017. - CIP predložak
1646
Samostan sv. Frane (Cres)
Varijantni naziv
Convento di san Francesco (Cres) • Convento di s. Francesco a Cherso
Izvor podataka
Chiesa e convento di s. Francesco a Cherso della prima epoca francescana dei Frati Minori conventuali e due suoi grandi figli / Alfonso Orlini. Padova, 1966. • Samostan i crkva sv. Frane u Cresu (službena stranica) [citirano: 29. 8. 2016.]
1647
Pozdrav iz Zagreba
Status projekta
1648
1649
1650
